- Porodična tradicija
- Zdravlje iz Bosne
- Drevni napitak br.7
- Bolesti bubrega
- Prirodno liječenje jetre Hepoxal 6
- Holestrin
- Cardio Mehlem
- Kožne bolesti
- Zdravlje žene
- Probavni sistem
- Artritis
- Stres-bolest današnjice
- Respiratorni sistem
- Neurološka oboljenja
- Anemije
- Imunal plus
- Autoimuna oboljenja-liječenje
- Dijabetes
- Sistemski eritemski lupus
- Poremećaji funkcije štitne žlijezde i njihovo liječenje
- Porodična tradicija
- Drevni napitak br.2
- Bolesti prostate
- HALADIN 9x
- Maligna oboljenja i njihovo liječenje
- halil
- New Page
- New Page
Vita 8-mehlem
Disanje je potpuno automatizovana operacija, i odvija se na podsvjesnom nivou.
Uobičajeno, čovjek udahne 12 do 20 puta u minutu. Respiratorni trakt dijelimo na:
- gornji respiratorni trakt (nos, nosna šupljina, farinks -ždrelo, larinks – grlo, i gornji dio traheje), i
- donji respiratorni trakt (donji dio traheje, i pluća koja uključuju bronhije i alveole).
Dio respiratornog sistema su i plućna maramica i respiratorni mišići koji „ograđuju“ plućni prostor (dijafragma i interkostalni – međurebarni mišići)
Unutrašnje disanje se odnosi na razmjenu kiseonika i ugljendioksida između krvi i ćelija.Spoljno disanje se odnosi na razmjenu kiseonika i ugljendioksida u plućima krvi sa vazduhom koji je u plućima.
Respiratorni sistem pogađaju mnoge bolesti, čiji uzrok ne mora biti u samom respiratornom sistemu. Bolesti gornjih disajnih puteva su razne upale: rinitis, sinuzitis, faringitis, laringitis, prehlada. Ove bolesti su često vezane, recimo simptomi prehlade su rinitis, sinusitis, ponekad i faringitis. Kašalj obično dolazi nakon same prehlade. Bolesti donjih disajnih puteva, pluća su obično puno teže i opasnije, a ako se ne liječe mogu završiti smrtnim ishodom. Najčešće bolesti su bronhitis (akutni i hronični), emfizem, hronična opstruktivna bolest pluća, pneumonije, astma. Alergija je prvenstveno bolest imuniteta, ali ako alergen ulazi organizam preko disajnih puteva, simptomi će se takođe ispoljavati na disajnim putevima.
Uobičajeno, čovjek udahne 12 do 20 puta u minutu. Respiratorni trakt dijelimo na:
- gornji respiratorni trakt (nos, nosna šupljina, farinks -ždrelo, larinks – grlo, i gornji dio traheje), i
- donji respiratorni trakt (donji dio traheje, i pluća koja uključuju bronhije i alveole).
Dio respiratornog sistema su i plućna maramica i respiratorni mišići koji „ograđuju“ plućni prostor (dijafragma i interkostalni – međurebarni mišići)
Unutrašnje disanje se odnosi na razmjenu kiseonika i ugljendioksida između krvi i ćelija.Spoljno disanje se odnosi na razmjenu kiseonika i ugljendioksida u plućima krvi sa vazduhom koji je u plućima.
Respiratorni sistem pogađaju mnoge bolesti, čiji uzrok ne mora biti u samom respiratornom sistemu. Bolesti gornjih disajnih puteva su razne upale: rinitis, sinuzitis, faringitis, laringitis, prehlada. Ove bolesti su često vezane, recimo simptomi prehlade su rinitis, sinusitis, ponekad i faringitis. Kašalj obično dolazi nakon same prehlade. Bolesti donjih disajnih puteva, pluća su obično puno teže i opasnije, a ako se ne liječe mogu završiti smrtnim ishodom. Najčešće bolesti su bronhitis (akutni i hronični), emfizem, hronična opstruktivna bolest pluća, pneumonije, astma. Alergija je prvenstveno bolest imuniteta, ali ako alergen ulazi organizam preko disajnih puteva, simptomi će se takođe ispoljavati na disajnim putevima.
Akutne respiratorne bolesti
Uzročnici respiratornih bolesti šire se prvenstveno kapljičnim putem, tj. vazduhom. Ulazna vrata ili njihovo mesto ulaska u organizam jesu disajni sistem, tačnije usta i nos. U hladnijim danima veća je vjerovatnost dužeg boravka ljudi u zatvorenim prostorijama Približno dvije hiljade uzročnika akutnih respiratornih bolesti jesu virusi, dok ostatak čine bakterije i neki drugi mikroorganizmi. Zbog toga su respiratorne infekcije najučestalije i najmasovnije infekcije kod ljudi. Najpoznatija grupa akutnih respiratornih infekcija u opštoj populaciji poznata je pod pojmom virusi tj. prehlada. Osim prehlade, krajem decembra svake godine javlja se i svima poznati grip, koji je znatno ozbiljnija i teža bolest
Prevencija akutnih virusnih respiratornih bolesti relativno je teška. Svodi se prvenstveno na provjetravanje i vlažno čišćenje, tj. brisanje prostorija, izbjegavanje okupljanja u zatvorenim i neprovjetrenim prostorijama, redukcije nepotrebnih putovanja, uzimanje većih količina tečnosti i vitamina, izbjegavanje suvišnog umaranja i izlaganja hladnoći.
Prevencija akutnih virusnih respiratornih bolesti relativno je teška. Svodi se prvenstveno na provjetravanje i vlažno čišćenje, tj. brisanje prostorija, izbjegavanje okupljanja u zatvorenim i neprovjetrenim prostorijama, redukcije nepotrebnih putovanja, uzimanje većih količina tečnosti i vitamina, izbjegavanje suvišnog umaranja i izlaganja hladnoći.
Hronični bronhitis
Hronični bronhitis je dugotrajna upala disajnih puteva koja proizvodi velike količine sluzi. To uzrokuje kašljanje i krkljanje. Bronhitis se smatra hroničnim ako kašalj i ekspektoracija traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine.
Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (vazdušne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male vazdušne puteve) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje.
Oštećenje pluća do kojeg dolazi usljed HOPB-a ne može se popraviti. U početnim fazama bolesti javljaju se otežano disanje i povremeni napadi kašlja. U prvi mah, mnogi ljudi čak ne znaju da imaju HOPB. Početni simptomi uključuju opšti osjećaj bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i krkljanje. Međutim kako bolest napreduje, simptomi se sve više pogoršavaju. U većini slučajeva pušenje je uzrok bolesti. Vjerovatnost da će bolesnik umrijeti od HOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod hroničnog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok vazduha i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, vazdušni prostori na kraju bronhiola (malih disajnih puteva) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcionišu. Protok vazduha je onemogućen i deo pluća se skvrčava (kolabira).
Glavni uzrok HOPB-a je pušenje. U stvari, približno 90% bolesnika je pušilo. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Neki ljekari takođe vjeruju da neliječena ili neodgovarajuće liječena astma može dovesti do nepovratnog oštećenja pluća. Ti bolesnici mogu imati simptome slične HOPB-u.
Ostali rizični faktori uključuju:
Ovo je stanje povezano s hroničnom (dugotrajnom) bolešću. Kvaliteta sna je pogoršana (nakuplja se sekret i otežana je ventilacija). Stanje može biti toliko teško da oštećuje ili ugrožava rad vitalnih organa (srca i pluća).
Disanje je otežano, a duševno stanje bolesnika se kreće od napetog, zabrinutog do pospanog. Bolesnik može izgubiti svest. Plućno srce (povećanje srca i srčano zatajenje, edemi).
Dobro je što se HOPB može potpuno spriječiti, a kad se rano ustanovi, simptomi se skoro uvijek mogu ublažiti i kontrolirati. Prestanak pušenja može smanjiti rizik i simptome HOPB-a.
Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (vazdušne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male vazdušne puteve) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje.
Oštećenje pluća do kojeg dolazi usljed HOPB-a ne može se popraviti. U početnim fazama bolesti javljaju se otežano disanje i povremeni napadi kašlja. U prvi mah, mnogi ljudi čak ne znaju da imaju HOPB. Početni simptomi uključuju opšti osjećaj bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i krkljanje. Međutim kako bolest napreduje, simptomi se sve više pogoršavaju. U većini slučajeva pušenje je uzrok bolesti. Vjerovatnost da će bolesnik umrijeti od HOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod hroničnog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok vazduha i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, vazdušni prostori na kraju bronhiola (malih disajnih puteva) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcionišu. Protok vazduha je onemogućen i deo pluća se skvrčava (kolabira).
Glavni uzrok HOPB-a je pušenje. U stvari, približno 90% bolesnika je pušilo. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Neki ljekari takođe vjeruju da neliječena ili neodgovarajuće liječena astma može dovesti do nepovratnog oštećenja pluća. Ti bolesnici mogu imati simptome slične HOPB-u.
Ostali rizični faktori uključuju:
- Nasljeđe
- Pasivno pušenje
- Izloženost zagađenom vazduhu na poslu i u okruženju
- Dječje respiratorne infekcije
Ovo je stanje povezano s hroničnom (dugotrajnom) bolešću. Kvaliteta sna je pogoršana (nakuplja se sekret i otežana je ventilacija). Stanje može biti toliko teško da oštećuje ili ugrožava rad vitalnih organa (srca i pluća).
Disanje je otežano, a duševno stanje bolesnika se kreće od napetog, zabrinutog do pospanog. Bolesnik može izgubiti svest. Plućno srce (povećanje srca i srčano zatajenje, edemi).
Dobro je što se HOPB može potpuno spriječiti, a kad se rano ustanovi, simptomi se skoro uvijek mogu ublažiti i kontrolirati. Prestanak pušenja može smanjiti rizik i simptome HOPB-a.
Astma
Astma je hronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički. Najčešći simptomi astme su:
• Napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• Osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
• Pritiska u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
• Noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja
Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.
U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).
Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičku, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičku, endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razne fizikalni ili kemijski čimbenici.
• Napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• Osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
• Pritiska u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
• Noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja
Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.
U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).
Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičku, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičku, endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razne fizikalni ili kemijski čimbenici.
Tuberkuloza
Tuberkuloza je zarazna bolest a izaziva je bakterija koja se zove Mycobacterium tuberculosis . Bolest se najčešće manifestuje na plućima , mada može da zahvati i druge organe (mozak, moždane opne, bubrege, creva, kosti, jajnike itd.). Prenosi se preko sitnih čestica koje bolesnik iskašljava u spoljašnju sredinu te je stoga zarazan samo oboljeli od plućne tuberkuloze. Zaraza ne znači i bolest, a svega se 10% onih koji se inficiraju i razboli od aktivne tuberkuloze. Da li će do zaražavanja i oboljevanja doći zavisi, s jedne strane, od samog uzročnika (njegove zaraznosti), a s druge strane, od otpornosti organizma koji dolazi u kontakt s bacilom.
Najčešći simptomi tuberkuloze jesu: malaksalost, gubitak apetita i mršavljenje, pojačano noćno znojenje, povišena temperatura, uz kašalj koji je najčešće suh i uporan, a rjeđe praćen iskašljavanjem sluzi, gnoja ili krvi . Otežano disanje može biti prisutno ako je bolest uznapredovala, a bolovi u grudima javljaju se ukoliko je zahvaćena plućna maramica. Ako su zahvaćeni drugi organi, bolest se manifestuje tegobama vezanim za njih.
Tuberkulozni bolesnici tokom cijelog liječenja treba da se pridržavaju odgovarajućeg higijensko-dijetetskog režima života, da izbjegavaju fizički napor, da se odmaraju barem dva-tri sata dnevno, da se ne izlažu suncu, da koriste multivitaminske preparate, a u najvećem procentu slučajeva treba da su na bolovanju za sve vrijeme liječenja.
Najčešći simptomi tuberkuloze jesu: malaksalost, gubitak apetita i mršavljenje, pojačano noćno znojenje, povišena temperatura, uz kašalj koji je najčešće suh i uporan, a rjeđe praćen iskašljavanjem sluzi, gnoja ili krvi . Otežano disanje može biti prisutno ako je bolest uznapredovala, a bolovi u grudima javljaju se ukoliko je zahvaćena plućna maramica. Ako su zahvaćeni drugi organi, bolest se manifestuje tegobama vezanim za njih.
Tuberkulozni bolesnici tokom cijelog liječenja treba da se pridržavaju odgovarajućeg higijensko-dijetetskog režima života, da izbjegavaju fizički napor, da se odmaraju barem dva-tri sata dnevno, da se ne izlažu suncu, da koriste multivitaminske preparate, a u najvećem procentu slučajeva treba da su na bolovanju za sve vrijeme liječenja.
Edem pluća
Edem pluća predstavlja naglo nakupljanje tečnosti u plućima i spada u hitna stanja, koja ugrožavaju život osobe i zahtjeva hitnu i adekvatnu terapiju.
Nastaje usljed nakupljanja tečnosti u plućnim alveolama, nastalim usljed povišenog pritiska u plućnim kapilarima ili usljed poremećene propustljivosti membrane između kapilara i alveola pluća.
U odnosu na uzrok nastanka, edem pluća može biti:
Nekardiogeni edem plućanastaje uslijed pojačane propustljivosti kapialrno – alveolarne membrane nastale kao posljedica infekcija, povreda grudnog koša, opekotina, udisanja toksičnih materija, uzimanja opijata.
Simptomi do kojih dovodi edem pluća su veoma karakteristični i tipični, te su lako prepoznatvljivi od strane medicinskog osoblja. Karakteristična slika je pacijent u sjedećem položaju, povijen ka napred, a disanje je otežano, ubrzano i čujno. Kašalj je uporan, iscrpljujući, produktivan, a ispljuvak je bjeličasti pjenušav, sa mogućim primjesama krvi. Srce radi ubrzano, a pacijent je orošen hladnim znojem, potkoljenice mogu biti otečene. Puls je ubrzan, vene na vratu su nabrekle. Krvni pritisak može biti povišen, normalan ili snažan. Koža i sluzokože su pomodrele, tamno ljubičaste boje.
Liječenje se sastoji u postavljanju pacijenta u sjedeći položaj sa visokim uzglavljem i davanjem kiseonika. Potrebno je davanje diuretika, kako bi se višak tečnosti izbacio iz organizma, pa i iz pluća, ordiniranjem lijekova koji ojačavaju srčanu funkciju, šire disajne puteve.
Kako je edem pluća lako prepoznatljiva boelst, a u isto vrijeme, kad nastane ugrožava život pacijentu, neophodno je što ranije uočiti znake ove bolesti i potražiti savjet i pomoć ljekara.
Nastaje usljed nakupljanja tečnosti u plućnim alveolama, nastalim usljed povišenog pritiska u plućnim kapilarima ili usljed poremećene propustljivosti membrane između kapilara i alveola pluća.
U odnosu na uzrok nastanka, edem pluća može biti:
- Kardiogeni,
- Nekardiogeni.
Nekardiogeni edem plućanastaje uslijed pojačane propustljivosti kapialrno – alveolarne membrane nastale kao posljedica infekcija, povreda grudnog koša, opekotina, udisanja toksičnih materija, uzimanja opijata.
Simptomi do kojih dovodi edem pluća su veoma karakteristični i tipični, te su lako prepoznatvljivi od strane medicinskog osoblja. Karakteristična slika je pacijent u sjedećem položaju, povijen ka napred, a disanje je otežano, ubrzano i čujno. Kašalj je uporan, iscrpljujući, produktivan, a ispljuvak je bjeličasti pjenušav, sa mogućim primjesama krvi. Srce radi ubrzano, a pacijent je orošen hladnim znojem, potkoljenice mogu biti otečene. Puls je ubrzan, vene na vratu su nabrekle. Krvni pritisak može biti povišen, normalan ili snažan. Koža i sluzokože su pomodrele, tamno ljubičaste boje.
Liječenje se sastoji u postavljanju pacijenta u sjedeći položaj sa visokim uzglavljem i davanjem kiseonika. Potrebno je davanje diuretika, kako bi se višak tečnosti izbacio iz organizma, pa i iz pluća, ordiniranjem lijekova koji ojačavaju srčanu funkciju, šire disajne puteve.
Kako je edem pluća lako prepoznatljiva boelst, a u isto vrijeme, kad nastane ugrožava život pacijentu, neophodno je što ranije uočiti znake ove bolesti i potražiti savjet i pomoć ljekara.
Tromboembolija i karcinom pluća
Tromboembolija pluća predstavlja oboljenje nastalo kao komplikacija venske tromboze koji zatim nošen cirkulacijom dolazi do plućnih arterija koje začepi i na taj način onemogući dovod krvi u pluća. U oko 95% slučajeva uzrok tromboembolije pluća je otkidanje tromba iz dubokih vena nogu ili male karlice, znatno rjeđe iz srčane pretkomore, ili komore ili drugih lokalizacija. Najčešći razlozi za nastanak je takozvana Virhofova trijada: oštećenje endotela krvnog suda, staza i hiperkoagulabilnost krviFaktori rizika za nastanak tromboembolije su:
-dugoročno ležanje u postelji,
-stanja posle imobilizacije usljed preloma kuka ili donjih ekstremiteta,
-velike operacije u maloj karlici ili abdomenu,
-porođaj ili abortus,
-maligna oboljenja (pankreas, dojka, jetra, gastrointestinalni trakt, prostata),
-dugotrajna upotreba kontraceptivnih sredstava,
-gojaznost.
Karcinom pluća je jedan od vodećih uzroka smrti širom sveta. Broj ljudi koji umire od karcinoma pluća pokazuje značajni rast unazad dvadeset godina.Najvažniji faktor rizika je pušenje. Pušenje je odgovorno za 85 % slucajeva karcinoma pluća. Najćešće se javlja kod muškaraca pušača uzrasta od 45 do 70 godina a posljednjih godina zabilježen je izraziti rast oboljelih žena pušača. Takođe je povećan rizik oboljevanja i kod nepušača koji su izloženi duvanskom dimu. Ostali faktori rizika su:izloženost radonu, azbestnoj prašini, naftnim derivatima, zagađenost vazduha, hronične obstruktivne bolesti pluća, tuberkulozni bolesnici, bolesnici sa predhodnim tumorima gornjih aerodigastričnih puteva, genetska predispozicija.Postoji nekoliko tipova karcinoma pluća koji su podijeljeni u dvije velike grupe : Mikroćelijski karcinom pluća se javlja u 20% slučajeva i ima tendeciju ranog širenja putem krvi, najćešče u mozak, jetru, kosti, nadbubrežne žlezde. Ne- mikroćelijski karcinom pluća je ćešća histološka forma i javlja se u 80% slučajeva. Adenokarcinomi i planocellularni karcinom. su najčešće forme Najrijeđe se patohistološki verifikuje gigantocelularni karcinom. Ostale forme karcinoma pluća su retke. Karcinoid tumori su prelazne forme i javljaju se u manje od 5% slučajeva. Ostale forme kao što su adenoid cistikum, sarkomi, limfomi hemartomi su retki i tretman im je drugaciji od tipičnih histoloških formi.Najčešći simptomi su uporan kašalj, iskašljavanje krvi ili sukrvičav ispljuvak, otežano disanje, sviranje u grudima (posebno ukuliko tumor raste u glavnim disajnim putevima i ometa normalan protok vazduha), česte upale pluća, gubitak apetita, nagli gubitak TT, slabost, malaksalost, anemija. Tumor lokalizovan u vrhu pluća može dovesti do pritiska na nervne strukture i dovesti do bolova i slabosti ramenog pojasa. Edem lica, otok kapaka i nabreklost vena na vratu su simptomi koji nastaju zbog pritiska na veliki krvni sud gornju šuplju venu.
-dugoročno ležanje u postelji,
-stanja posle imobilizacije usljed preloma kuka ili donjih ekstremiteta,
-velike operacije u maloj karlici ili abdomenu,
-porođaj ili abortus,
-maligna oboljenja (pankreas, dojka, jetra, gastrointestinalni trakt, prostata),
-dugotrajna upotreba kontraceptivnih sredstava,
-gojaznost.
Karcinom pluća je jedan od vodećih uzroka smrti širom sveta. Broj ljudi koji umire od karcinoma pluća pokazuje značajni rast unazad dvadeset godina.Najvažniji faktor rizika je pušenje. Pušenje je odgovorno za 85 % slucajeva karcinoma pluća. Najćešće se javlja kod muškaraca pušača uzrasta od 45 do 70 godina a posljednjih godina zabilježen je izraziti rast oboljelih žena pušača. Takođe je povećan rizik oboljevanja i kod nepušača koji su izloženi duvanskom dimu. Ostali faktori rizika su:izloženost radonu, azbestnoj prašini, naftnim derivatima, zagađenost vazduha, hronične obstruktivne bolesti pluća, tuberkulozni bolesnici, bolesnici sa predhodnim tumorima gornjih aerodigastričnih puteva, genetska predispozicija.Postoji nekoliko tipova karcinoma pluća koji su podijeljeni u dvije velike grupe : Mikroćelijski karcinom pluća se javlja u 20% slučajeva i ima tendeciju ranog širenja putem krvi, najćešče u mozak, jetru, kosti, nadbubrežne žlezde. Ne- mikroćelijski karcinom pluća je ćešća histološka forma i javlja se u 80% slučajeva. Adenokarcinomi i planocellularni karcinom. su najčešće forme Najrijeđe se patohistološki verifikuje gigantocelularni karcinom. Ostale forme karcinoma pluća su retke. Karcinoid tumori su prelazne forme i javljaju se u manje od 5% slučajeva. Ostale forme kao što su adenoid cistikum, sarkomi, limfomi hemartomi su retki i tretman im je drugaciji od tipičnih histoloških formi.Najčešći simptomi su uporan kašalj, iskašljavanje krvi ili sukrvičav ispljuvak, otežano disanje, sviranje u grudima (posebno ukuliko tumor raste u glavnim disajnim putevima i ometa normalan protok vazduha), česte upale pluća, gubitak apetita, nagli gubitak TT, slabost, malaksalost, anemija. Tumor lokalizovan u vrhu pluća može dovesti do pritiska na nervne strukture i dovesti do bolova i slabosti ramenog pojasa. Edem lica, otok kapaka i nabreklost vena na vratu su simptomi koji nastaju zbog pritiska na veliki krvni sud gornju šuplju venu.
Vita 8 mehlem
Vita 8 mehlem otklanja simptome astme, bronhitisa, alergijskog rinitisa, sinusitisa i pušačkog kašlja
· podstiče izbacivanje šlajma
· ublažava gušenje
· pomaže kod kašlja
· regeneriše oštećene bronhije
Vita 8 mehlem napravljen je po provjerenoj recepturi, na bazi ljekovitog bilja po recepturi tradicionalne bosanske medicine. Sadrži mnoštvo korisnih materija koje stimulišu rad disajnih organa i posjeduje svojstva antiseptika, te uspješno sanira respiratorne infekcije
Vita 8 mehlem podstiče izbacivanje guste bronhijalne sekrecije i regeneriše oštećene disajne organe. Njegovi aktivni sastojci opuštaju pluća i izazivaju širenje vazdušnih kanala, a samim tim omogućavaju lakše iskašljavanje šlajma,ublažava gušenja i prorjeđuje asmatične napade. Zbog svog snažnog antimikrobnog dejstva pogodan je za liječenje astme, bronhitisa, alergijskog rinitisa, sinusitisa, pušačkog kašlja i drugih bolesti respiratornog sistema. Potpuno je netoksičan i ne izaziva neželjene efekte.
Vita 8 mehlem uzima se svako jutro, na prazan stomak, pola sata prije doručka. Preporučljivo je da za vreme terapije korisnik jede čorbice, bareno povrće i sveže voće, kao i da pije što više čajeva te ukoliko je u mogućnosti piti što više kozijeg mlijeka i jesti špeka.
VIŠE INFORMACIJA I SAVJETE MOŽETE DOBITI NA BROJ TELEFONA
+38761953944
· podstiče izbacivanje šlajma
· ublažava gušenje
· pomaže kod kašlja
· regeneriše oštećene bronhije
Vita 8 mehlem napravljen je po provjerenoj recepturi, na bazi ljekovitog bilja po recepturi tradicionalne bosanske medicine. Sadrži mnoštvo korisnih materija koje stimulišu rad disajnih organa i posjeduje svojstva antiseptika, te uspješno sanira respiratorne infekcije
Vita 8 mehlem podstiče izbacivanje guste bronhijalne sekrecije i regeneriše oštećene disajne organe. Njegovi aktivni sastojci opuštaju pluća i izazivaju širenje vazdušnih kanala, a samim tim omogućavaju lakše iskašljavanje šlajma,ublažava gušenja i prorjeđuje asmatične napade. Zbog svog snažnog antimikrobnog dejstva pogodan je za liječenje astme, bronhitisa, alergijskog rinitisa, sinusitisa, pušačkog kašlja i drugih bolesti respiratornog sistema. Potpuno je netoksičan i ne izaziva neželjene efekte.
Vita 8 mehlem uzima se svako jutro, na prazan stomak, pola sata prije doručka. Preporučljivo je da za vreme terapije korisnik jede čorbice, bareno povrće i sveže voće, kao i da pije što više čajeva te ukoliko je u mogućnosti piti što više kozijeg mlijeka i jesti špeka.
VIŠE INFORMACIJA I SAVJETE MOŽETE DOBITI NA BROJ TELEFONA
+38761953944