- Porodična tradicija
- Zdravlje iz Bosne
- Drevni napitak br.7
- Bolesti bubrega
- Prirodno liječenje jetre Hepoxal 6
- Holestrin
- Cardio Mehlem
- Kožne bolesti
- Zdravlje žene
- Probavni sistem
- Artritis
- Stres-bolest današnjice
- Respiratorni sistem
- Neurološka oboljenja
- Anemije
- Imunal plus
- Autoimuna oboljenja-liječenje
- Dijabetes
- Sistemski eritemski lupus
- Poremećaji funkcije štitne žlijezde i njihovo liječenje
- Porodična tradicija
- Drevni napitak br.2
- Bolesti prostate
- HALADIN 9x
- Maligna oboljenja i njihovo liječenje
- halil
- New Page
- New Page
Cirkulacija
Cirkulacija, odnosno
kolanje krvi organizmom, predstavlja ključ života. Ona omogućuje prijenos
kisika i hranjivih tvari svim tkivima, hraneći tako sve tjelesne stanice i
omogućavajući im oslobađanje od otpadnih produkata. Cirkulacijski sustav
čovjeka sastoji se od stotine kilometara krvnih žila koje umrežuju sve organske
sustave, a osim oksigenacijske i nutritivne zadaće, ima i vrlo važnu ulogu
hormonskog glasnika.
Sve dok je cirkulacijski mrežni sustav uravnotežen, cjelokupan organizam funkcionira u optimalnim okvirima, uredno obavljajući svoje zadaće. No, ukoliko u bilo kojem njegovom dijelu dođe do „kratkog spoja", rezultati mogu poprimiti fatalne razmjere.
Loša je cirkulacija (odnosno razne vrste poremećaja cirkulacije) jedan od glavnih uzroka smrti današnjice, s obzirom da leži u podlozi srčanim i moždanim udarima te amputacijama ekstremiteta.
Sve dok je cirkulacijski mrežni sustav uravnotežen, cjelokupan organizam funkcionira u optimalnim okvirima, uredno obavljajući svoje zadaće. No, ukoliko u bilo kojem njegovom dijelu dođe do „kratkog spoja", rezultati mogu poprimiti fatalne razmjere.
Loša je cirkulacija (odnosno razne vrste poremećaja cirkulacije) jedan od glavnih uzroka smrti današnjice, s obzirom da leži u podlozi srčanim i moždanim udarima te amputacijama ekstremiteta.
Loša cirkulacija
Lošoj cirkulaciji u podlozi leže nepravilna prehrana, štetne životne navike poput
pušenja, manjak tjelesne aktivnosti te loše kontrolirane kronične bolesti.
Masne čestice koje cirkuliraju krvlju (kolesterol, trigliceridi, lipoproteini) su neophodne za prehranjivanje tkiva. No, neke od njih mogu bit štetne – poput lipoproteina niske gustoće (LDL) koji, ukoliko su prisutni u previsokoj koncentraciji, dovode do formiranja masnih plakova ili ateroma na unutrašnjoj stijenci krvnih žila.
Te nakupine sužavaju promjer arterija, ali i smanjuju njihovu elastičnost čime se povećava mogućnost njihovog pucanja na mjestu plaka. Ukoliko se ošteti površina nastalog ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar. No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju promjer krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome. Osim masnih čestica, oštećenjima krvnih žila pogoduju i drugi čimbenici poput oštećenja unutarnjeg arterijskog sloja visokim tlakom te prisutnost toksičnih čestica u krvi – poput nikotina. Ukoliko dođe do opisanih promjena koje dovode do simptomatske bolesti, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.
Nisu arterije jedine koje mogu biti pogođene oštećenjima; vrlo često poremećaj cirkulacije potječe iz vena. Vene su drugačije strukture od arterija. Imaju mnogo valvula postavljenih na svakih nekoliko desetaka centimetara koje omogućuju jednosmjerni protok venske krvi prema srcu. S obzirom da im nedostaje mišićni sloj koji bi – poput arterijskog – omogućavao istiskivanje krvi, valvule su bitan čimbenik u održavanju cirkulacije. Vensku cirkulaciju potpomaže i mišićni rad – prilikom kontrakcije, mišići pomažu istiskivanju venske krvi prema srcu. Stoga, prilikom dugotrajnog stajanja, fizičke neaktivnosti, slabosti valvula, proširenih vena i upala, venska krv se ne istiskuje onoliko koliko bi trebala, odnosno zadržava se u krajnjim područjima – najčešće nogama. To dovodi do stvaranja ugrušaka, najčešće u dubokim venama (površinske su rjeđe zahvaćene), odnosno do venske tromboze. Ukoliko cirkulacijski problem leži u opisanim promjenama, govorimo o perifernoj venskoj bolesti
Masne čestice koje cirkuliraju krvlju (kolesterol, trigliceridi, lipoproteini) su neophodne za prehranjivanje tkiva. No, neke od njih mogu bit štetne – poput lipoproteina niske gustoće (LDL) koji, ukoliko su prisutni u previsokoj koncentraciji, dovode do formiranja masnih plakova ili ateroma na unutrašnjoj stijenci krvnih žila.
Te nakupine sužavaju promjer arterija, ali i smanjuju njihovu elastičnost čime se povećava mogućnost njihovog pucanja na mjestu plaka. Ukoliko se ošteti površina nastalog ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar. No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju promjer krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome. Osim masnih čestica, oštećenjima krvnih žila pogoduju i drugi čimbenici poput oštećenja unutarnjeg arterijskog sloja visokim tlakom te prisutnost toksičnih čestica u krvi – poput nikotina. Ukoliko dođe do opisanih promjena koje dovode do simptomatske bolesti, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.
Nisu arterije jedine koje mogu biti pogođene oštećenjima; vrlo često poremećaj cirkulacije potječe iz vena. Vene su drugačije strukture od arterija. Imaju mnogo valvula postavljenih na svakih nekoliko desetaka centimetara koje omogućuju jednosmjerni protok venske krvi prema srcu. S obzirom da im nedostaje mišićni sloj koji bi – poput arterijskog – omogućavao istiskivanje krvi, valvule su bitan čimbenik u održavanju cirkulacije. Vensku cirkulaciju potpomaže i mišićni rad – prilikom kontrakcije, mišići pomažu istiskivanju venske krvi prema srcu. Stoga, prilikom dugotrajnog stajanja, fizičke neaktivnosti, slabosti valvula, proširenih vena i upala, venska krv se ne istiskuje onoliko koliko bi trebala, odnosno zadržava se u krajnjim područjima – najčešće nogama. To dovodi do stvaranja ugrušaka, najčešće u dubokim venama (površinske su rjeđe zahvaćene), odnosno do venske tromboze. Ukoliko cirkulacijski problem leži u opisanim promjenama, govorimo o perifernoj venskoj bolesti
Faktori koji pogoršavaju cirkulaciju
- pušenje
- pretilost
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nepravilna prehrana
- povišeni krvni tlak (hipertenzija)
- povišena razina masnoća u krvi
- šećerna bolest
- poremećaji rada štitne žlijezde
- trudnoća
- duže sjedenje bez promjene položaja tijela (npr. kod dužih vožnji i letova - „Sindrom ekonomske klase" )
- stres
- dehidracija
- pušenje
- pretilost
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nepravilna prehrana
- povišeni krvni tlak (hipertenzija)
- povišena razina masnoća u krvi
- šećerna bolest
- poremećaji rada štitne žlijezde
- trudnoća
- duže sjedenje bez promjene položaja tijela (npr. kod dužih vožnji i letova - „Sindrom ekonomske klase" )
- stres
- dehidracija
Simptomi loše cirkulacije
Simptomi se
razvijaju postupno, pa se nerijetko događa da u najranijim fazama bolesti ne budu
primjećeni. Najčešće se počnu liječiti u već poodmaklim stadijima, a ponekad
se, na žalost, dogodi da je za izlječenje već prekasno. Stoga ne čudi što je
drugi naziv za lošu cirkulaciju tihi ubojica.
Prvi se simptomi najčešće javljaju u obliku grčeva te umora nogu i stopala tijekom tjelesne aktivnosti. Bolovi, neovisno o tome jesu li locirani u natkoljenicama, potkoljenicama ili stopalima, prolaze nakon odmora, ali se već prvom prilikom vraćaju.
Ostali simptomi na koje trebate obratiti pozornost su:
- oticanje nogu
- grčevi kod spavanja ili dugotrajnog mirovanja (u nepromijenjenom položaju)
- klaudikacije – tupa, grčevita bol u listovima nakon nešto dužeg hodanja hodanja koja uzrokuje šepanje, a nestaje nakon odmora
- hladna stopala
- trnci u stopalima i prstima
- promjena boje kože – postaje blijeda, plavkasta ili ljubičasta
- češće ozlijede kože, infekcije koje ne prolaze, rane koje ne zarastaju
Poremećaji cirkulacije mogu se dijagnosticirati putem kliničke slike te radiološke dijagnostike (ultrazvuk, color doppler, magnetska rezonanca, angiografija).
Uravnotežena prehrana koja osigurava optimalne omjere hranjivih tvari, a naročito masti, spada u temelje dobrog funkcioniranja organizma, a time i dobre cirkulacije. No, osim dobro poznatih savjeta poput konzumacije namirnica s niskim glikemijskim indeksom, smanjenja unosa zasićenih masti te optimalnog omjera omega 3 i omega 6 masnih kiselina, važno je napomenuti kako postoji i čitav niz namirnica i nutrijenata te tvari za lokalnu primjenu kojima se može postići ravnoteža i dobra cirkulacija.
Prvi se simptomi najčešće javljaju u obliku grčeva te umora nogu i stopala tijekom tjelesne aktivnosti. Bolovi, neovisno o tome jesu li locirani u natkoljenicama, potkoljenicama ili stopalima, prolaze nakon odmora, ali se već prvom prilikom vraćaju.
Ostali simptomi na koje trebate obratiti pozornost su:
- oticanje nogu
- grčevi kod spavanja ili dugotrajnog mirovanja (u nepromijenjenom položaju)
- klaudikacije – tupa, grčevita bol u listovima nakon nešto dužeg hodanja hodanja koja uzrokuje šepanje, a nestaje nakon odmora
- hladna stopala
- trnci u stopalima i prstima
- promjena boje kože – postaje blijeda, plavkasta ili ljubičasta
- češće ozlijede kože, infekcije koje ne prolaze, rane koje ne zarastaju
Poremećaji cirkulacije mogu se dijagnosticirati putem kliničke slike te radiološke dijagnostike (ultrazvuk, color doppler, magnetska rezonanca, angiografija).
Uravnotežena prehrana koja osigurava optimalne omjere hranjivih tvari, a naročito masti, spada u temelje dobrog funkcioniranja organizma, a time i dobre cirkulacije. No, osim dobro poznatih savjeta poput konzumacije namirnica s niskim glikemijskim indeksom, smanjenja unosa zasićenih masti te optimalnog omjera omega 3 i omega 6 masnih kiselina, važno je napomenuti kako postoji i čitav niz namirnica i nutrijenata te tvari za lokalnu primjenu kojima se može postići ravnoteža i dobra cirkulacija.
Mehlem 20 za cirkulaciju krvi
Mehlem 20 za cirkulaciju krvi biostimulirajućim i
revitalizirajućim djelovanjem poboljšava cirkulaciju, podiže vitalnost i
oslabljenu kondiciju, vraća raspoloženje, otklanja zamor, malaksalost i
zaboravljivost, povećava koncentraciju i pamćenje, produžava radnu fazu i
psihofizičku izdržljivost. Pojačava ishranu moždanih stanica, prenos nervnih
impulsa i cirkulaciju krvi. Spriječava proces ateroskleroze, jer snižava
serumski kolesterol i masnoće u krvi. Ublažava bolove kod artritisa. Olakšava disanje
kod bronhitisa i astme, jer blokira receptore koji izazivaju suženje dišnih
puteva. Djelovanjem na imunološki sustav (imunodepresijski učinak) pomaže u
spriječavanju alergija i astmatičnih napadaja. Uravnotežava nervni sustav,
normalizira tjelesne funkcije, usporava proces starenja i povećava otpornost na
bolest jačajući imunološki sustav.