- Porodična tradicija
- Zdravlje iz Bosne
- Drevni napitak br.7
- Bolesti bubrega
- Prirodno liječenje jetre Hepoxal 6
- Holestrin
- Cardio Mehlem
- Kožne bolesti
- Zdravlje žene
- Probavni sistem
- Artritis
- Stres-bolest današnjice
- Respiratorni sistem
- Neurološka oboljenja
- Anemije
- Imunal plus
- Autoimuna oboljenja-liječenje
- Dijabetes
- Sistemski eritemski lupus
- Poremećaji funkcije štitne žlijezde i njihovo liječenje
- Porodična tradicija
- Drevni napitak br.2
- Bolesti prostate
- HALADIN 9x
- Maligna oboljenja i njihovo liječenje
- halil
- New Page
- New Page
Sindrom policističnih jajnika
Ciste na jajnicima predstavljaju šupljine ispunjene tečnošću, koje se stvaraju na jajnicima ili oko njih uslled poremećaja hormonalne ravnoteže u organizmu. Ono što je ohrabrujuće jeste činjenica da su u 95% slučajeva ciste na jajnicima dobroćudne (benigne) i samim tim po zdravlje bezopasne.
Sindrom policističnih jajnika je problem koji nastaje kada su hormoni u ženskom telu van ravnoteže,naime dolazi do poremećaja razine estrogena i progesterona u tijelu, što dovodi do neredovitih mjesečnica i malih cista na jajnicima. Najčešči sindrom i ujedno najveći problem policističnih jajnika je izostanak ovulacije jer im jajašca pravilno ne dozrijevaju.
Problem s policističnim jajnicima je u osnovi genskog podrijetla, no može biti potaknuta povremenim promjenama tjelesne težine tijekom adolescencije. Jedan od osnovnih problema sindroma policističnih jajnika je neplodnost. Naime, kako je ovulacija povremena ili je uopće nema, teško je doći do začećea.
Sindrom policističnih jajnika je čest, pogađa jednu od petnaest žena. Simptomi često počinju da se javljaju u pubertetu.
Na temelju danasnjih dijagnostickih kriterija procjenjuje se kako 5-10% zena u plodnom razdoblju boluje od ove bolesti. Ultrazvucno se brojne ciste na jajniku nadju i cesce, u cak 22 do 25% zena, ali zene nemaju uvijek ostale simptome koje prate ovaj sindrom pa se u tih preostalih 15% slucajeva govori o jajnicima nalik na policisticne.
Sindrom policističnih jajnika je problem koji nastaje kada su hormoni u ženskom telu van ravnoteže,naime dolazi do poremećaja razine estrogena i progesterona u tijelu, što dovodi do neredovitih mjesečnica i malih cista na jajnicima. Najčešči sindrom i ujedno najveći problem policističnih jajnika je izostanak ovulacije jer im jajašca pravilno ne dozrijevaju.
Problem s policističnim jajnicima je u osnovi genskog podrijetla, no može biti potaknuta povremenim promjenama tjelesne težine tijekom adolescencije. Jedan od osnovnih problema sindroma policističnih jajnika je neplodnost. Naime, kako je ovulacija povremena ili je uopće nema, teško je doći do začećea.
Sindrom policističnih jajnika je čest, pogađa jednu od petnaest žena. Simptomi često počinju da se javljaju u pubertetu.
Na temelju danasnjih dijagnostickih kriterija procjenjuje se kako 5-10% zena u plodnom razdoblju boluje od ove bolesti. Ultrazvucno se brojne ciste na jajniku nadju i cesce, u cak 22 do 25% zena, ali zene nemaju uvijek ostale simptome koje prate ovaj sindrom pa se u tih preostalih 15% slucajeva govori o jajnicima nalik na policisticne.
Simptomi
Žene sa sindromom policističnih jajnika mogu imati neke od slijedećih simptoma:
- Amenoreja (produženi izostanak menstruacije), rijetka menstruacija, i/ili oligomenoreja (neredovita krvarenja) – ciklusi su često duži od šest tjedana, sa osam ili manje menstruacija na godinu. Neredovito krvarenje može biti i s produženim krvarenjem, slabašnim ili teškim krvarenjima ili čestim točkastim krvarenjima (spotting).
- Oligo ili anovulacija (rijetka ili odsutna ovulacija) – dok žene sa sindromom policističnih jajnika proizvode folikule – tekućinom ispunjene vrečice na jajnicima koje sadrže jajašce – folikuli često ne sazrijevaju i ne oslobađaju jajašce što je potrebno za ovulaciju. Ti nezreli folikuli stvaraju ciste.
- Hiperandrogenizam – povišena razina muških hormona, posebice testosterona, androstenediona i dehidroepiandrosterona sulfata (DHEAS).
- Neplodnost – neplodnost je nepostizanje trudnoće u roku od 6 do 12 mjeseci nezaštićenih odnosa, ovisno o dobi. Kod sindroma policističnih jajnika do neplodnosti dolazi zbog disfunkcije ovulacije.
- Cistični jajnici – klasični policistični jajnici imaju izgled «nanizanih bisera» ili «biserne ogrlice» sa mnogim cistama (tekućinom ispunjenih vrečica). Teško je dijagnosticirati sindrom policističnih jajnika bez prisutnosti cista ili uvećanih jajnika, ali poneke suptilnije alternativne nisu zabilježene ili priznate kao abnormalne na ultrazvučnoj slici.
- Povećani jajnici – policistični jajnici su često 1,5 do 3 puta veći od normalnih.
- Kronična bol u donjem dijelu trbuha – točan uzrok ovih bolova nije poznat, ali to mogu biti uvećani jajnici. Bol se smatra kroničnom kada se pojavljuje duže od šest mjeseci.
- Pretilost ili dobivanje na težini – često žene sa sindromom policističnih jajnika imaju tzv. oblik jabuke gdje se povećanje težine koncentrira na trbuhu, slično načinu na koji se muškarci debljaju, usporedno s užim ramenima i nogama. Omjer bokova: struk je sličan kao u žena sa oblikom kruške. Treba naglasiti da je većina žena sa sindromom policističnih jajnika pretilo, ali ne sve.
- Otpornost na inzulin, hiperinzulinemija i dijabetes – otpornost na inzulin je stanje kada je tijelo nesposobno koristiti inzulin. To je često praćeno izjednačavanjem sa hiperinzulinemijom – prevelikom proizvodnjom inzulina. Ta stanja često nastupaju sa normalnom razinom glukoze i mogu dovesti do dijabetesa u kojem se nepodnošenje glukoze dalje smanjuje, a glukoza u krvi može biti povišena.
- Dislipidemija (abnormalnost lipida) – neke žene sa sindromom policističnih jajnika imaju povišen LDL i smanjen HDL - razinu kolesterola, kao i povišene trigliceride.
- Hipertenzija (visoki krvni tlak) – krvni tlak preko 140/90.
- Hirzutizam (prekomjerna dlakavost) – prekomjeran rast dlaka na licu, bradi, grudima, abdomenu, palcima ili nožnim prstima.
- Alopecija (muški tip ćelavosti ili stanjivanja kose) – ćelavost je češća na vrhu glave nego na slijepoočnom dijelu.
- Akne/masna koža/seboreja – proizvodnja masti je stimulirana prevelikom proizvodnjom androgena. Seboreja je prhut – dijelovi kože poput pahuljica na tjemenu zbog pretjerane masti.
- Akantosis nigrikans (tamne mrlje na koži, koje su smeđe, gotovo crne) – često na vratu sa stražnje strane ali isto i na pregibima ruku, grudi i između bedara, povremeno na šakama, laktovima i koljenima. Tamnija koža je često baršunasta ili gruba na dodir.
- Akrohordoni (znakovi na koži) – sitni znakovi na koži koji obično nemaju nikakvih simptoma osim ako su potaknuti ribanjem.