- Porodična tradicija
- Zdravlje iz Bosne
- Drevni napitak br.7
- Bolesti bubrega
- Prirodno liječenje jetre Hepoxal 6
- Holestrin
- Cardio Mehlem
- Kožne bolesti
- Zdravlje žene
- Probavni sistem
- Artritis
- Stres-bolest današnjice
- Respiratorni sistem
- Neurološka oboljenja
- Anemije
- Imunal plus
- Autoimuna oboljenja-liječenje
- Dijabetes
- Sistemski eritemski lupus
- Poremećaji funkcije štitne žlijezde i njihovo liječenje
- Porodična tradicija
- Drevni napitak br.2
- Bolesti prostate
- HALADIN 9x
- Maligna oboljenja i njihovo liječenje
- halil
- New Page
- New Page
Cardio Mehlem-biljni preparat za bolesti srca i krvnih sudova
Cardio Mehlem je prirodni proizvod baziran na bosanskoj tradicionalnoj medicini, najstarijem i najpotpunijem sistemu liječenja. Cardio Mehlem pomaže kod bolesti srca i kardiovaskularnog sistema.
Cardio Mehlem će
- Sniziti visok krvni tlak
- Regulirati količinu lipida u serumu
- Ojačati srce i arterije
- Poboljšati cirkulaciju
- Povećati količinu 'dobrog' kolesterola
- Sniziti količinu 'lošeg' kolesterola
- 100% prirodni sastav
Cardio Mehlem sadrži 12 moćnih biljnih koncentrata koji povoljno i podmlađujuće djeluju na kardiovaskularni sistem. Ove biljke odavno su poznate u bosanskoj tradicionalnoj medicini po svojoj vrijednosti te su njhova svojstva i klinički ispitana. Djeluju na aktivnosti u tijelu da bi se održala kontrola HDL i LDL nivoa, poboljšala funkcija srčanih mišića, krvna cirkulacija, i omogućila zaštita od kardiovaskularnih bolesti.
Cardio Mehlem hrani i stimulira kardiovaskularni sustav da bi se umanjile posljedice stresa i hipertenzije i tijelu povratila energija. To se postiže tako da ova biljna forumula poboljšaje cirkulaciju, normalizira metabolizam lipida, regulira nivo kolesterola i triglicerida, stimulira funkciju jetre s poboljšanjem aktivnosti enzima jetre, zaustavlja ovapnjenje žila, poboljšava proizvodnju kolagena u konektivnom tkivu, i između ostalog umiruje um što povoljno djeluje na visok krvni tlak.
Sastojci:
sadrži mješavinu biljnih sastojaka matičnjak (sprečava srčani grč), ružmarin, crni ribiz (listovi), glog, hrastova kora, kore od jabuke, ljekovita čestoslavica, iđirot, ljekoviti ljupčac, mažuran, pelin. vrkuta, rusomača, poljska preslica, turica ,lopuh, stolisnik, jagorčevina (smiruje srce i liječi srčani mišić), rutvica,imela, glog, kičica, metvica i još 32 druge vrste ljekovitog bilja i korijenja koji direktno djeluju na cijeli krvožilni sustav s pozitivnim utjecajem na nivoe hormona, protok krvi, i nivo energije.
Pridržavati se uputstva na ambalaži
Cardio Mehlem će
- Sniziti visok krvni tlak
- Regulirati količinu lipida u serumu
- Ojačati srce i arterije
- Poboljšati cirkulaciju
- Povećati količinu 'dobrog' kolesterola
- Sniziti količinu 'lošeg' kolesterola
- 100% prirodni sastav
Cardio Mehlem sadrži 12 moćnih biljnih koncentrata koji povoljno i podmlađujuće djeluju na kardiovaskularni sistem. Ove biljke odavno su poznate u bosanskoj tradicionalnoj medicini po svojoj vrijednosti te su njhova svojstva i klinički ispitana. Djeluju na aktivnosti u tijelu da bi se održala kontrola HDL i LDL nivoa, poboljšala funkcija srčanih mišića, krvna cirkulacija, i omogućila zaštita od kardiovaskularnih bolesti.
Cardio Mehlem hrani i stimulira kardiovaskularni sustav da bi se umanjile posljedice stresa i hipertenzije i tijelu povratila energija. To se postiže tako da ova biljna forumula poboljšaje cirkulaciju, normalizira metabolizam lipida, regulira nivo kolesterola i triglicerida, stimulira funkciju jetre s poboljšanjem aktivnosti enzima jetre, zaustavlja ovapnjenje žila, poboljšava proizvodnju kolagena u konektivnom tkivu, i između ostalog umiruje um što povoljno djeluje na visok krvni tlak.
Sastojci:
sadrži mješavinu biljnih sastojaka matičnjak (sprečava srčani grč), ružmarin, crni ribiz (listovi), glog, hrastova kora, kore od jabuke, ljekovita čestoslavica, iđirot, ljekoviti ljupčac, mažuran, pelin. vrkuta, rusomača, poljska preslica, turica ,lopuh, stolisnik, jagorčevina (smiruje srce i liječi srčani mišić), rutvica,imela, glog, kičica, metvica i još 32 druge vrste ljekovitog bilja i korijenja koji direktno djeluju na cijeli krvožilni sustav s pozitivnim utjecajem na nivoe hormona, protok krvi, i nivo energije.
Pridržavati se uputstva na ambalaži
Srce
Srce je mišić. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smjeru.
Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost (endokard).U funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrijum). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.
Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.
Srce ima 4 šupljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").
U plućima se iz krvi izdvaja ugljen dioksidom, a krv se snabdjeva kiseonikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači.
Latinski naziv za pretkomoru je atrium (atrijum), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinskom jeziku zove cuspis). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na biskupovu mitru) valvula. Zalisci se također nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.
Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčani zidovi se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.
Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao što je "pokvareni želudac", umor ili bol u mišićima. Naučite prepoznati simptome koji upućuju na probleme sa srcem prije nego što je prekasno!
Srčane bolesti svake godine uzrokuju 17,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu
Infarkt srca se javlja kada nam je zaustavljen dotok krvi u srce. Bez krvi i kiseonika koji ona nosi, dio našeg srca umire. Infarkt srca ne mora biti uvek sa smrtnim ishodom. Brza intervencija može ponovo osposobiti dotok krvi u srce i tako nam spasiti život. Infarkt srca se javlja kada se zaustavi dotok krvi do srca. Ovo se obično dešava zbog masnih naslaga na zidovima krvnih sudova – koronarnih arterija.Svako začepljenje jedne od koronarnih arterija ili neke od njenih ogranaka, te prekida snabdijevanja krvlju dijela srčanog mišića kojeg hrani začepljena arterija, dovodi do infarkta. Taj dio srca umire. Zapravo, srčane ćelije tog dijela srca umiru.Ako ovo začepljenje traje 30-ak minuta (prema nekim istraživanjima i kraće), srce je nepovratno oštećeno. Srce je doživjelo svoj “srčani udar”, tj. infarkt miokarda. Sada se treba boriti da ga i preživi.
Stvari poput napornih vežbi, iznenadnog emocionalnog stresa ili nekontrolisanog korišćenja lijekova mogu prouzrokovati infarkt srca.
Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost (endokard).U funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrijum). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.
Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.
Srce ima 4 šupljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").
U plućima se iz krvi izdvaja ugljen dioksidom, a krv se snabdjeva kiseonikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači.
Latinski naziv za pretkomoru je atrium (atrijum), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinskom jeziku zove cuspis). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na biskupovu mitru) valvula. Zalisci se također nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.
Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčani zidovi se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.
Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao što je "pokvareni želudac", umor ili bol u mišićima. Naučite prepoznati simptome koji upućuju na probleme sa srcem prije nego što je prekasno!
Srčane bolesti svake godine uzrokuju 17,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu
Infarkt srca se javlja kada nam je zaustavljen dotok krvi u srce. Bez krvi i kiseonika koji ona nosi, dio našeg srca umire. Infarkt srca ne mora biti uvek sa smrtnim ishodom. Brza intervencija može ponovo osposobiti dotok krvi u srce i tako nam spasiti život. Infarkt srca se javlja kada se zaustavi dotok krvi do srca. Ovo se obično dešava zbog masnih naslaga na zidovima krvnih sudova – koronarnih arterija.Svako začepljenje jedne od koronarnih arterija ili neke od njenih ogranaka, te prekida snabdijevanja krvlju dijela srčanog mišića kojeg hrani začepljena arterija, dovodi do infarkta. Taj dio srca umire. Zapravo, srčane ćelije tog dijela srca umiru.Ako ovo začepljenje traje 30-ak minuta (prema nekim istraživanjima i kraće), srce je nepovratno oštećeno. Srce je doživjelo svoj “srčani udar”, tj. infarkt miokarda. Sada se treba boriti da ga i preživi.
Stvari poput napornih vežbi, iznenadnog emocionalnog stresa ili nekontrolisanog korišćenja lijekova mogu prouzrokovati infarkt srca.
10 simptoma srčanog udara
1. Tjeskoba
Srčani udar može uzrokovati intenzivnu tjeskobu ili strah od smrti. Osobe koje su preživjele infarkt primijetile su kako su se čudno osjećale prije samog srčanog udara, kao da očekuju neku strašnu nevolju.
2. Neugoda u prsima
Bol ili nelagoda u prsima čest je i klasični simptom srčanog udara. Bol je obično locirana u središtu prsne kosti ili malo ulijevo i može imati oblik pritiska. Pacijenti osjećaju kao da im je "slon sjeo na prsa".
3. Kašalj
Neprestano kašljanje može biti simptom zatajenja srca, rezultat nakupine tekućine u plućima. Ponekad je moguć i krvavi kašalj.
4. Umor
Posebno kod žena, neobičan umor se može primijetiti za vrijeme srčanog udara, jednako kao i nekoliko dana prije samog udara. Konstantni umor nemojte uvijek pripisati proljetnom umoru ili vremenu, kontaktirajte liječnika za pregled.
5. Mučnina i gubitak apetita
Osjećaj mučnine, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar. Abdominalno oticanje povezano s ovim srčanim problemom može utjecati i na apetit.
6. Bol u drugim dijelovima tijela
U većini slučajeva, bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i trbuh. Međutim, moguć je izostanak boli u prsima, a da se ona javi u drugim dijelovima tijela. Jednako tako, ovisno o dijelu srca koje je pogođeno srčanim udarom, pacijent može osjetiti bol u lijevoj ili desnoj ruci. Ne postoji pravilo.
7. Brzi i nepravilan puls
Liječnici tvrde kako povremeno preskakanje otkucaja srca ne mora biti zabrinjavajuće, ali ubrzani ili nepravilni puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara, zatajenja srca ili aritmije. Ako se aritmija ne tretira, može dovesti do moždanog udara ili iznenadne smrti!
8. Znojenje
Ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje, kao što je gledanje televizije ili čitanje novina, moguće je da je nastupio srčani udar.
9. Oticanje
Srčani udar može uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu, što uzrokuje oticanje stopala, gležnjeva, nogu ili trbuha. Obratite pozornost na naglo debljanje i gubitak apetita.
10. Slabost
Neke osobe mogu osjećati jaku i neobjašnjivu slabost nekoliko dana prije samog srčanog udara, jednako kao i za vrijeme samog infarkta. Ako osjećate veliki napor kod jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, kontaktirajte liječnika.
1. Tjeskoba
Srčani udar može uzrokovati intenzivnu tjeskobu ili strah od smrti. Osobe koje su preživjele infarkt primijetile su kako su se čudno osjećale prije samog srčanog udara, kao da očekuju neku strašnu nevolju.
2. Neugoda u prsima
Bol ili nelagoda u prsima čest je i klasični simptom srčanog udara. Bol je obično locirana u središtu prsne kosti ili malo ulijevo i može imati oblik pritiska. Pacijenti osjećaju kao da im je "slon sjeo na prsa".
3. Kašalj
Neprestano kašljanje može biti simptom zatajenja srca, rezultat nakupine tekućine u plućima. Ponekad je moguć i krvavi kašalj.
4. Umor
Posebno kod žena, neobičan umor se može primijetiti za vrijeme srčanog udara, jednako kao i nekoliko dana prije samog udara. Konstantni umor nemojte uvijek pripisati proljetnom umoru ili vremenu, kontaktirajte liječnika za pregled.
5. Mučnina i gubitak apetita
Osjećaj mučnine, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar. Abdominalno oticanje povezano s ovim srčanim problemom može utjecati i na apetit.
6. Bol u drugim dijelovima tijela
U većini slučajeva, bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i trbuh. Međutim, moguć je izostanak boli u prsima, a da se ona javi u drugim dijelovima tijela. Jednako tako, ovisno o dijelu srca koje je pogođeno srčanim udarom, pacijent može osjetiti bol u lijevoj ili desnoj ruci. Ne postoji pravilo.
7. Brzi i nepravilan puls
Liječnici tvrde kako povremeno preskakanje otkucaja srca ne mora biti zabrinjavajuće, ali ubrzani ili nepravilni puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara, zatajenja srca ili aritmije. Ako se aritmija ne tretira, može dovesti do moždanog udara ili iznenadne smrti!
8. Znojenje
Ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje, kao što je gledanje televizije ili čitanje novina, moguće je da je nastupio srčani udar.
9. Oticanje
Srčani udar može uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu, što uzrokuje oticanje stopala, gležnjeva, nogu ili trbuha. Obratite pozornost na naglo debljanje i gubitak apetita.
10. Slabost
Neke osobe mogu osjećati jaku i neobjašnjivu slabost nekoliko dana prije samog srčanog udara, jednako kao i za vrijeme samog infarkta. Ako osjećate veliki napor kod jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, kontaktirajte liječnika.
Infarkt srca
Srčani udar – infarkt srca, počinje najčešće bolno i dramatično. Ali, odmah moram istaći da neki Ijudi doživljavaju infarkt bez ikakvih subjektivnih tegoba, ili su one minimalne, tako da se zapravo i ne jave ljekaru na pregled. Kod ovih se ljudi infarkt otkriva sasvim slučajno na slučajno snimljenom EKG-u u vidu već formiranog ožiljka, ili ovi ljudi umiru naglo, a da prethodno nisu imali nikakvih tegoba. To su iznenadne srčane smrti. Za ove infarkte kažemo da su nijemi infarkti. Vratimo se na najčesće doživljeni oblik infarkta.
Najčešći znak infarkta miokarda je bol u grudima, ispod grudne kosti i obično je veoma snažna, razdiruća i izaziva jaki strah od bliske smrti. Bol se često širi u oba ramena, češće u lijevo, zatim u ljevu ruku sa unutrašnje strane sve do lakta. Bol se može kretati i drugim putevima kao: u vrat, u donju vilicu, u jedan zub u donjoj vilici, među plećke, u desno rame i desnu ruku, prema stomaku itd.
Bol u akutnom infarktu srca, za razliku od bola kod angine pektoris koji traje od nekoliko do desetak minuta, traje mnogo duže. Bol u infarktu traje sat, dva ili duže. Ponekada je praćen osjećajem nedostatka vazduha, obilnim preznojavanjem, povraćanjem ili prolivom kao i strahom od bliske smrti.Arterijski krvni pritisak može ili da jako poraste ili da jako opadne.
Koronarna bolest srca predstavlja sindrom čiji je glavni uzrok smanjen protok krvi kroz srčane arterije, a u korjenu ovih poremećaja je ateroskleroza.Kao posledica koronarne bolesti srca javlja se insuficijencija, odnosno stanje u kojem srčani mišić ima potrebu za kiseonikom a ne dobija ga u dovoljnoj količini.
Koronarna bolest srca je u stvari nemogućnost ili smanjena mogućnost malih arterija koje ishranjuju srčani mišić da zadovolje njegove metaboličke potrebe za krvlju, usljed suženja lumena ovih krvnih sudova. Suženje nastaje kao posljedica opstrukcije, odnosno začepljenja arterija nekim stranim tijelom, koje se nlazi u krvotoku ili spazmom, odnosno grčem zida arterije. Usljed toga dolazi do smanjenog dotoka krvi u one dijelove srčanog mišića koji su ispod mjesta suženja. Ovaj poremećaj zove se ishemija a najčešće je praćena bolom u srednjem dijelu grudnog koša – anksiozni bol.
Akutni koronarni sindrom (AKS) podrazumjeva grupu različitih kliničkih stanja koja nastaju kao posljedica akutne ishemije i/ili nekroze miokarda čiji je uzrok najčešće akutna koronarna lezija, nastala rupturom aterosklerotičnog plaka u koronarnoj atreriji sa pratećom trombozom, inflamacijom, vazokonstrikcijom i mikroembolizacijom.
Akutni koronarni sindrom može da se ispolji kao: nestabilna angina pektoris, akutni infarkt miokarda bez i sa elevacijom ST segmenta ili kao iznenadna srčana smrt.
Najčešći znak infarkta miokarda je bol u grudima, ispod grudne kosti i obično je veoma snažna, razdiruća i izaziva jaki strah od bliske smrti. Bol se često širi u oba ramena, češće u lijevo, zatim u ljevu ruku sa unutrašnje strane sve do lakta. Bol se može kretati i drugim putevima kao: u vrat, u donju vilicu, u jedan zub u donjoj vilici, među plećke, u desno rame i desnu ruku, prema stomaku itd.
Bol u akutnom infarktu srca, za razliku od bola kod angine pektoris koji traje od nekoliko do desetak minuta, traje mnogo duže. Bol u infarktu traje sat, dva ili duže. Ponekada je praćen osjećajem nedostatka vazduha, obilnim preznojavanjem, povraćanjem ili prolivom kao i strahom od bliske smrti.Arterijski krvni pritisak može ili da jako poraste ili da jako opadne.
Koronarna bolest srca predstavlja sindrom čiji je glavni uzrok smanjen protok krvi kroz srčane arterije, a u korjenu ovih poremećaja je ateroskleroza.Kao posledica koronarne bolesti srca javlja se insuficijencija, odnosno stanje u kojem srčani mišić ima potrebu za kiseonikom a ne dobija ga u dovoljnoj količini.
Koronarna bolest srca je u stvari nemogućnost ili smanjena mogućnost malih arterija koje ishranjuju srčani mišić da zadovolje njegove metaboličke potrebe za krvlju, usljed suženja lumena ovih krvnih sudova. Suženje nastaje kao posljedica opstrukcije, odnosno začepljenja arterija nekim stranim tijelom, koje se nlazi u krvotoku ili spazmom, odnosno grčem zida arterije. Usljed toga dolazi do smanjenog dotoka krvi u one dijelove srčanog mišića koji su ispod mjesta suženja. Ovaj poremećaj zove se ishemija a najčešće je praćena bolom u srednjem dijelu grudnog koša – anksiozni bol.
Akutni koronarni sindrom (AKS) podrazumjeva grupu različitih kliničkih stanja koja nastaju kao posljedica akutne ishemije i/ili nekroze miokarda čiji je uzrok najčešće akutna koronarna lezija, nastala rupturom aterosklerotičnog plaka u koronarnoj atreriji sa pratećom trombozom, inflamacijom, vazokonstrikcijom i mikroembolizacijom.
Akutni koronarni sindrom može da se ispolji kao: nestabilna angina pektoris, akutni infarkt miokarda bez i sa elevacijom ST segmenta ili kao iznenadna srčana smrt.
Srčana insuficijencija se definiše kao nesposobnost srca kao pumpe da dostavi odgovarajuću količinu krvi, kojom bi se zadovoljile potrebe tkiva za kiseonikom u energetskim materijama, srazmerno veličini fizičke aktivnosti u miru u toru, pod uslovom da je venski priliv krvi uredu.
U definiciji se insistira na pumpnoj disfunkciji, a ne samo na slabljenju miokardne kontrakcije, što ukazuje da je pojam srčane insuficijencije (SI) širi od pojma insuficijencije miokarda.
Postoje brojna stanja u kojima postoji SI bez insuficijencije miokarda, na primjer:
§iznenadna srčana insuficijencija pri rupturi horde mitralne valvule,
§pri iznenadnoj aortnoj insuficijenciji kod bolesnika sa infektivnim endokarditisom,
§pri urođenoj anuloektaziji aorte,
§hronična SI u slučaju sa tjesnom mitralnom stenozom, a potpuno očuvanom ljevom srčanom komorom,
§hronična SI u slučaju trikuspidne stenoze sa potpuno očuvanom ljevom i desnom srčanom komorom,
§u slučaju konstriktivnog perikarditisa s problemima punjenja srca, a očuvanim srčanim mišićem,
§kod stanja sa visokim minutnim volumenom srca (tireotoksikoza, anemija, AV fistula, urođene srčane mane s ljevo-desnim šantom), i drugo.
Srčanu insuficijenciju treba razlikovati od cirkulatorne insuficijencije kod koje postoji neadekvatan protok krvi [zbog: smanjenog volumena krvi, šoka, anemije, smanjenja oksihemoglobina i drugo
Angina pektoris je najčešći simptom bolesti koronarnih arterija. Karakteriziraju ju tzv. bol u prsima, neugoda, težina, pritisak, žarenje, stiskanje. Sve ove simptome uzrokuje koronarna bolest srca.
Angina se obično osjeća u prsima, međutim neki pacijenti simptome osjećaju u ramenima, rukama, vratu, grlu, vilici ili leđima.
Angina nastaje u trenutku smanjenog protoka krvi prema području srca. To narušava dostavu kisika i bitnih hranjivih tvari do stanica srčanog mišića. Kad se to dogodi srčani mišić mora koristiti alternativne, manje učinkovite oblike goriva kako bi mogao obaviti svoju funkciju pumpanja krvi u tijelo.Nusprodukt korištenja ovog manje učinkovitog goriva je spoj pod nazivom mliječna kiselina. Ona se gomila u mišiću i uzrokuje bol. Određeni lijekovi koji se koriste za liječenje angine djeluju tako da zabranjuju upotrebu alternativnog izvora goriva.
Vrste angina pektoris
Stabilna angina - Bol je predvidiva i prisutna samo tijekom napora ili ekstremne emocionalne tuge. Simptomi ove angine nestaje s odmaranjem i mirovanjem.
Nestabilna angina - Ona može ukazat na predstojeći infarkt. Bol koju uzrokuje nestabilna angina se razlikuje od uobičajene boli uzrokovane ovim sindrom ili boli koja se javlja za vrijeme mirovanja. Ova vrsta angine se može pojaviti češće, čak i kod odmaranja, simptomi su puno teži, duže traju, a pojavljuju se i kod minimalne aktivnosti osobe. Iako je ovu vrstu angine moguće olakšati lijekovima, ona je nepredvidljiva i može napredovati do infarkta. U čestim je slučajevima potrebno liječenje intenzivnijim medicinskim tretmanima ili postupcima.
Prinzmetalova angina - Radi se o angini koja se pojavljuje za vrijeme mirovanja, spavanja ili pri izlaganju niskom temperaturama. U tim slučajevima, simptomi su uzrokovani smanjenim protokom krvi prema srčanom mišiću zbog suženja (spazma) koronarne arterije. Većina osoba s ovom vrstom angine također ima bolest koronarnih arterija.
Zdravo srce kuca ravnomjernim ritmom, 60 do 100 puta u minuti. Međutim, dogodi se da srce ponekad ne kuca svojim uobičajenim tempom.
Srčana aritmija predstavlja odstupanje od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo. Povremeno "preskakivanje" srčanog ritma je u većini slučajeva bezopasno, međutim ima slučajeva kad se treba zabrinuti.
Donosimo znakove upozorenja zbog kojih se obavezno morate javiti svom liječniku:
Aritmije srca se mogu očitavati palpitacijama(osećaj lupanja srca) ili težim simptomima prouzrokovanim hemodinamičnim poremećajima (poremećaj krvotoka).
Palpitacije mogu nastati zbog pojačane snage kontrakcije srca ili zbog poremećaja srčanog ritma.Aritmije dužeg trajanja, bradikardije ili tahikardije, često prouzrokuju vrtoglavice i gubitak svesti, što može onesposobiti pacijenta ili ga životno ugroziti. U tom slučaju potrebna je hitna klinička obrada i hospitalizacija.
Najčešći oblik aritmije nosi naziv atrijalna fibrilacija. Njeni simptomi uključuju:
o Treperenje srca
o Nepravilan puls
o Nedostatak zraka, pogotovo tijekom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa
o Slabost, umor
o Vrtoglavicu, konfuziju
o Kratkotrajni gubitak svijesti (sinkope)
o Bol u prsima (angina)
Atrijalna fibrilacija se često otkriva tijekom rutinskih medicinskih pregleda jer brojne osobe nemaju izražene simptome. Drugi mogu opaziti nepravilan puls, ali bez prisustva drugih znakova bolesti.
Blagi se simptomi mogu razviti odmah, dok se ozbiljniji problemi mogu pojaviti nakon što je atrijalna fibrilacija već počela i tijekom nekoliko idućih dana. Stoga je važno prepoznati i liječiti atrijalnu fibrilaciju što je prije moguće kako bi se izbjegli ozbiljni problemi.
Ozbiljne komplikacije poput srčanog udara i zatajenja srca se mogu pojaviti prije no što se atrijalna fibrilacija otkrije.
U definiciji se insistira na pumpnoj disfunkciji, a ne samo na slabljenju miokardne kontrakcije, što ukazuje da je pojam srčane insuficijencije (SI) širi od pojma insuficijencije miokarda.
Postoje brojna stanja u kojima postoji SI bez insuficijencije miokarda, na primjer:
§iznenadna srčana insuficijencija pri rupturi horde mitralne valvule,
§pri iznenadnoj aortnoj insuficijenciji kod bolesnika sa infektivnim endokarditisom,
§pri urođenoj anuloektaziji aorte,
§hronična SI u slučaju sa tjesnom mitralnom stenozom, a potpuno očuvanom ljevom srčanom komorom,
§hronična SI u slučaju trikuspidne stenoze sa potpuno očuvanom ljevom i desnom srčanom komorom,
§u slučaju konstriktivnog perikarditisa s problemima punjenja srca, a očuvanim srčanim mišićem,
§kod stanja sa visokim minutnim volumenom srca (tireotoksikoza, anemija, AV fistula, urođene srčane mane s ljevo-desnim šantom), i drugo.
Srčanu insuficijenciju treba razlikovati od cirkulatorne insuficijencije kod koje postoji neadekvatan protok krvi [zbog: smanjenog volumena krvi, šoka, anemije, smanjenja oksihemoglobina i drugo
Angina pektoris je najčešći simptom bolesti koronarnih arterija. Karakteriziraju ju tzv. bol u prsima, neugoda, težina, pritisak, žarenje, stiskanje. Sve ove simptome uzrokuje koronarna bolest srca.
Angina se obično osjeća u prsima, međutim neki pacijenti simptome osjećaju u ramenima, rukama, vratu, grlu, vilici ili leđima.
Angina nastaje u trenutku smanjenog protoka krvi prema području srca. To narušava dostavu kisika i bitnih hranjivih tvari do stanica srčanog mišića. Kad se to dogodi srčani mišić mora koristiti alternativne, manje učinkovite oblike goriva kako bi mogao obaviti svoju funkciju pumpanja krvi u tijelo.Nusprodukt korištenja ovog manje učinkovitog goriva je spoj pod nazivom mliječna kiselina. Ona se gomila u mišiću i uzrokuje bol. Određeni lijekovi koji se koriste za liječenje angine djeluju tako da zabranjuju upotrebu alternativnog izvora goriva.
Vrste angina pektoris
Stabilna angina - Bol je predvidiva i prisutna samo tijekom napora ili ekstremne emocionalne tuge. Simptomi ove angine nestaje s odmaranjem i mirovanjem.
Nestabilna angina - Ona može ukazat na predstojeći infarkt. Bol koju uzrokuje nestabilna angina se razlikuje od uobičajene boli uzrokovane ovim sindrom ili boli koja se javlja za vrijeme mirovanja. Ova vrsta angine se može pojaviti češće, čak i kod odmaranja, simptomi su puno teži, duže traju, a pojavljuju se i kod minimalne aktivnosti osobe. Iako je ovu vrstu angine moguće olakšati lijekovima, ona je nepredvidljiva i može napredovati do infarkta. U čestim je slučajevima potrebno liječenje intenzivnijim medicinskim tretmanima ili postupcima.
Prinzmetalova angina - Radi se o angini koja se pojavljuje za vrijeme mirovanja, spavanja ili pri izlaganju niskom temperaturama. U tim slučajevima, simptomi su uzrokovani smanjenim protokom krvi prema srčanom mišiću zbog suženja (spazma) koronarne arterije. Većina osoba s ovom vrstom angine također ima bolest koronarnih arterija.
Zdravo srce kuca ravnomjernim ritmom, 60 do 100 puta u minuti. Međutim, dogodi se da srce ponekad ne kuca svojim uobičajenim tempom.
Srčana aritmija predstavlja odstupanje od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo. Povremeno "preskakivanje" srčanog ritma je u većini slučajeva bezopasno, međutim ima slučajeva kad se treba zabrinuti.
Donosimo znakove upozorenja zbog kojih se obavezno morate javiti svom liječniku:
- Ako je neobičan srčani ritam udružen s drugim simptomima problema sa srcem, uključujući nesvjesticu ili osjećaj padanja u nesvijest, nedostatak zraka ili bol u prsima.
- Ako vaša aritmija traje duže od 30 sekundi.
- Ako ste preživjeli infarkt ili zatajenje srca - bilo koja promjena srčanog ritma je razlog da potražite medicinsku pomoć.
Aritmije srca se mogu očitavati palpitacijama(osećaj lupanja srca) ili težim simptomima prouzrokovanim hemodinamičnim poremećajima (poremećaj krvotoka).
Palpitacije mogu nastati zbog pojačane snage kontrakcije srca ili zbog poremećaja srčanog ritma.Aritmije dužeg trajanja, bradikardije ili tahikardije, često prouzrokuju vrtoglavice i gubitak svesti, što može onesposobiti pacijenta ili ga životno ugroziti. U tom slučaju potrebna je hitna klinička obrada i hospitalizacija.
- Atrijske ekstrasistole – preuranjeni otkucaji srca (atrija- srčane pretkomore), česti i kod normalnih osoba, rijetko uzrokuju simptome, ukoliko su potrebni lijekovi, beta – blokatori daju dobre rezultate.
- Undulacija atrija – brz, nepravilan ritam atrija, preporučeni lijekovi digoksin, verapamil, kao i beta – blokatori.
- Trajna fibrilacija atrija – trajno brzi, nepravilni otkucaji atrija, bolesnik se oseća neprijatno i oseća pritisak u grudima, može se javiti slabost ili nedostatak vazduha, a postoji i prijetnja od sistemske embolije, pa se daje antikoagulaciona profilaksa. U liječenju se koristi verapamil i beta – blokatori.
- Paroksizmalna fibrilacija atrija – intermitentan, brz i nepravilan atrijski ritam, simptomi često vrlo neprijatni zbog dramatičnih promjena srčane frekvencije i ritma.
- Atrijska tahikardija – ubrzan, pravilan ritam atrija.
- Ventrikularne ekstrasistole – preuranjeni otkucaji / kontrakcije ventrikula (srčane pretkomore)
- Ventrikulska tahikardija – niz od tri ili više uzastopnih ventrikularnih otkucaja s frekvencijom iznad 120 otkucaja u minuti.
- Fibrilacija ventrikula – brz i nepravilan ventrikularni ritam
- Atrioventrikularni blok - srčani blok, prema jačini razlikuju se I, II, III stepen
- Blok grane – djelimičan ili potpun prekid električne provodljivosti kroz srčana vlakna (Hisov snop)
Najčešći oblik aritmije nosi naziv atrijalna fibrilacija. Njeni simptomi uključuju:
o Treperenje srca
o Nepravilan puls
o Nedostatak zraka, pogotovo tijekom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa
o Slabost, umor
o Vrtoglavicu, konfuziju
o Kratkotrajni gubitak svijesti (sinkope)
o Bol u prsima (angina)
Atrijalna fibrilacija se često otkriva tijekom rutinskih medicinskih pregleda jer brojne osobe nemaju izražene simptome. Drugi mogu opaziti nepravilan puls, ali bez prisustva drugih znakova bolesti.
Blagi se simptomi mogu razviti odmah, dok se ozbiljniji problemi mogu pojaviti nakon što je atrijalna fibrilacija već počela i tijekom nekoliko idućih dana. Stoga je važno prepoznati i liječiti atrijalnu fibrilaciju što je prije moguće kako bi se izbjegli ozbiljni problemi.
Ozbiljne komplikacije poput srčanog udara i zatajenja srca se mogu pojaviti prije no što se atrijalna fibrilacija otkrije.
Krvni pritisak je pritisak kojim krv pritiska zidove krvnih sudova. Srce pumpa krv u arterije (krvne sudove), koje prenose krv kroz cijelo tijelo. Visoki krvni pritisak, koji još zovemo i hipertenzija, je opasan pošto tjera srce da radi ubrzano i doprinosi očvršćavanju arterija ili pojave ateriosklezore i razvoja eventualnog srčanog udara.
Postoji nekoliko kategorija krvnog pritiska, uključujući:
Normalan: niži od 120/80
Prehipertenzija: 120-139/90-99
Prva faza visokog krvnog pritiska: 140-159/90-99
Druga faza visokog krvnog pritiska: 160 i preko/100 i preko
Nekoliko faktora i stanja može imati bitniju ulogu u razvoju visokog krvnog pritiska a neke od njih su:
Pušenje
Gojaznost
Nedostatak fizičkih aktivnosti
Unos previše soli u svakodnevnoj ishrani
Pretjerani unos alkohola (više od 1 do 2 pića dnevno)
Stres
Životna dob
Genetika
Porodična sklonost ka visokom krvnom pritisku
Hronično oboljenje bubrega
Visok krvni pritisak i razlozi njegovog nastanka, kao što vidimo, nisu potpuno definisani i zato je vrlo bitno da smanjimo sve faktore i stanja koje bitno utiču na njega da bi smanjili vjerovatnoću od nastajanja visokog krvnog pritiska.
Jedan od najopasnijih rizika koje povlači hipertenzija je to da postoji mogućnost da i ne znate da je imate. Ne postoje uopšteni simptomi visokog krvnog pritiska pa ih obično i ne osjećate. U stvari, skoro trećina ljudi koji pate od hipertenzije to i ne znaju. Jedini način da saznate da patite od povišenog krvnog pritiska je da ga redovno kontrolišete. Ovo je veoma značajno posebno ako imate bliske rođake ili nekoga u porodici ko već ima povišen krvni pritisak.
Ako je vaš krvni pritisak ekstremno visok, onda mogu postojati određeni siptomi na koje treba obratiti pažnju a to su:
česte glavobolje
slabost i mučnina
problemi sa vidom
bol u grudima
otežano disanje
preskakanje srca
krv u mokraći
Ako imate bilo koje od ovih simptoma odmah posetite svog ljekara. Može se desiti da prolazite kroz hipertenzitivnu krizu koja može da se završi srčanim udarom.
Kada se ne liječi hipertenzija može prouzokovati ozbiljne bolesti poput srčanog udara, bolesti srca, otkaza bubrega ili problema sa vidom.
Srčani zalisci – valvule, deo su srčanog aparata, koji omogućava da srce funkcioniše kao pumpa i da snabdjeva krvlju svaku ćeliju. Kada su otvoreni, propuštaju krv, a ukoliko se u određenoj fazi srčanog ciklusa zatvore, onemogućavaju da se krv vraća.
Postoje četiri srčana zaliska:
Aortni i pulmonalni srčani zalizak – nalaze se između komora i arterija koje izlaze iz srca
Mitralni srčani zalizak – između leve pretkomore i komore
Trikuspidni srčani zalizak - između desne pretkomore i komore
Urođene bolesti srčanih zalizaka, u vidu kompleksnih srčanih mana koje zahvataju i valvularni aparat srca, mogu se otkriti i lječiti vrlo brzo nakon rođenja. Takva srčana mana naziva se bikuspidna aortna valvula.
Aortni srčani zalistak ima tri listića, a kod bikuspidnih valvula postoje dva listića koji se vremenom toliko izmene da se zalistak sužava i postaje prepreka za normalan protok krvi. Tada srčani mišić trpi stres protiv koga se bori tako što se uvećava i širi, zbog čega gubi snagu. Valvula može da se izmeni toliko da dozvoljava da se krv vraća u suprotnom smjeru od normalnog toka, što vremenom takođe opterećuje srčani mišić.
Najčešći uzrok bolesti aortnog zaliska je senilna aortna kalcifikacija, što znači da se zalistak istrošio tokom godina, zbog čega se na njemu taloži kalcijum. Prisustvo ovog minerala ograničava pokretljivost listića zalistaka, što dovodi do težeg otvaranja – stenoza ili zatvaranja zaliska – regurgitacija ili insuficijencija. uvjek cemovam izaci u susret,ukoliko bivam trebala nasa pomoč
Postoji nekoliko kategorija krvnog pritiska, uključujući:
Normalan: niži od 120/80
Prehipertenzija: 120-139/90-99
Prva faza visokog krvnog pritiska: 140-159/90-99
Druga faza visokog krvnog pritiska: 160 i preko/100 i preko
Nekoliko faktora i stanja može imati bitniju ulogu u razvoju visokog krvnog pritiska a neke od njih su:
Pušenje
Gojaznost
Nedostatak fizičkih aktivnosti
Unos previše soli u svakodnevnoj ishrani
Pretjerani unos alkohola (više od 1 do 2 pića dnevno)
Stres
Životna dob
Genetika
Porodična sklonost ka visokom krvnom pritisku
Hronično oboljenje bubrega
Visok krvni pritisak i razlozi njegovog nastanka, kao što vidimo, nisu potpuno definisani i zato je vrlo bitno da smanjimo sve faktore i stanja koje bitno utiču na njega da bi smanjili vjerovatnoću od nastajanja visokog krvnog pritiska.
Jedan od najopasnijih rizika koje povlači hipertenzija je to da postoji mogućnost da i ne znate da je imate. Ne postoje uopšteni simptomi visokog krvnog pritiska pa ih obično i ne osjećate. U stvari, skoro trećina ljudi koji pate od hipertenzije to i ne znaju. Jedini način da saznate da patite od povišenog krvnog pritiska je da ga redovno kontrolišete. Ovo je veoma značajno posebno ako imate bliske rođake ili nekoga u porodici ko već ima povišen krvni pritisak.
Ako je vaš krvni pritisak ekstremno visok, onda mogu postojati određeni siptomi na koje treba obratiti pažnju a to su:
česte glavobolje
slabost i mučnina
problemi sa vidom
bol u grudima
otežano disanje
preskakanje srca
krv u mokraći
Ako imate bilo koje od ovih simptoma odmah posetite svog ljekara. Može se desiti da prolazite kroz hipertenzitivnu krizu koja može da se završi srčanim udarom.
Kada se ne liječi hipertenzija može prouzokovati ozbiljne bolesti poput srčanog udara, bolesti srca, otkaza bubrega ili problema sa vidom.
Srčani zalisci – valvule, deo su srčanog aparata, koji omogućava da srce funkcioniše kao pumpa i da snabdjeva krvlju svaku ćeliju. Kada su otvoreni, propuštaju krv, a ukoliko se u određenoj fazi srčanog ciklusa zatvore, onemogućavaju da se krv vraća.
Postoje četiri srčana zaliska:
Aortni i pulmonalni srčani zalizak – nalaze se između komora i arterija koje izlaze iz srca
Mitralni srčani zalizak – između leve pretkomore i komore
Trikuspidni srčani zalizak - između desne pretkomore i komore
Urođene bolesti srčanih zalizaka, u vidu kompleksnih srčanih mana koje zahvataju i valvularni aparat srca, mogu se otkriti i lječiti vrlo brzo nakon rođenja. Takva srčana mana naziva se bikuspidna aortna valvula.
Aortni srčani zalistak ima tri listića, a kod bikuspidnih valvula postoje dva listića koji se vremenom toliko izmene da se zalistak sužava i postaje prepreka za normalan protok krvi. Tada srčani mišić trpi stres protiv koga se bori tako što se uvećava i širi, zbog čega gubi snagu. Valvula može da se izmeni toliko da dozvoljava da se krv vraća u suprotnom smjeru od normalnog toka, što vremenom takođe opterećuje srčani mišić.
Najčešći uzrok bolesti aortnog zaliska je senilna aortna kalcifikacija, što znači da se zalistak istrošio tokom godina, zbog čega se na njemu taloži kalcijum. Prisustvo ovog minerala ograničava pokretljivost listića zalistaka, što dovodi do težeg otvaranja – stenoza ili zatvaranja zaliska – regurgitacija ili insuficijencija. uvjek cemovam izaci u susret,ukoliko bivam trebala nasa pomoč